Osnovno opredjeljenje Komunikacionog tima Savjeta za članstvo u NATO je da se o evroatlantskim integracijama govori adekvatnim činjenicama, stoga u svom radu prije svega stimuliše dijalog sa predstavnicima cjelokupne crnogorske javnosti. Cilj je da se čuju i ukrste argumenti ZA i Protiv članstva Crne Gore u NATO-u. U tom kontekstu sa crnogorskim medijima je pokrenuto više informativnih sadržaja, među kojima i serijal emisija ,,Duoptrija” - kratka informativna forma sa temom evroatlantske integracije Crne Gore na Prvoj TV. U 23 emisije sagovornici koji dolaze iz raznih sfera društvenog života, od politike i privrede do obrazovanja i kulture, iznosili su argumente za i protiv članstva u NATO, ali i činjenice za i protiv neutralnosti.

Profesor dr Ivan Vuković koji na podgoričkom Fakultetu političkih nauka predaje predmet ,,NATO i sistemi kolektivne bezbjednosti”, gostujući u ,,Duoptriji” čija je tema bila – ,,Neutralnost kao opcija”, kazao je da možda ne bi bilo sporno govoriti o neutralnosti Crne Gore, kada se u vidu ne bi imala činjenica da, u regionu u kojem je naša država, praktično ne postoji niti jedna generacija koja ne pamti ratove.

,,Zanemariti takvu činjenicu, kao i činjenicu da postoje aspiracije na mješanje u unutrašnju političku situaciju Crne Gore i govoriti o vojnoj neutralnosti zabijajući glavu u pijesak, može samo onaj koji ne želi dobro ovoj zemlji. Jer, naša politička realnost i istorijski fakti ne mogu se uporediti sa zemljam koje su u Evropskoj uniji a koje slijede politiku neutralnosti. Recimo Švedska nije ratovala još od vremena Napoleona. Finska je još od Zimskog rata sa Sovjetskim Savezom 1939. godine bila prinuđena na takvu politiku. Austrija je neutralizovana kako bi se nakon Drugog svjetskog rata ukinuo okupacioni režim u toj zemlji’’, objasnio je Vuković. S druge strane, člana Upravnog odbora NVO ,,Pokret za neutralnost Crne Gore” Stefan Đukić, saopštava da se u prilog neutralnosti može govoriti sa tri aspekta. 

,,Ekonomski, bjezbednosni i vrijednosni. Ekonomski – nema članarine. A, kada govorimo o bezbjednosti moramo imati u vidu da se, u posljednjih pet godina, od 35 terorističkih napada, 25 dogodilo u zemljama članicama NATO-a. Politika neutralnosti je politika mira i etike. Kao jedina mana, koja se može pripisati neutralnosti je da se Evropska unija raspadne, čime bismo izgubili garanta neutralnosti. Ali, ja mislim da je to malo vjerovatno da se desi’’, kazao je Đukić. I njegov kolega iz Pokreta za neutralnost, Marko Milačić bio je jedan od gostiju ,,Duoptrije”. Milačić je na temu refernduma o članstvu Crne Gore u NATO, ustvrdio da se o ovako važnom pitanju moraju izjasniti građani Crne Gore i da je greška što nije precizirano Ustavom.

,,Ovako značajno pitanje prevazilazi važnost jednog ili više saziva Parlamenta. To je pitane važno za budućnost cjelokupnog društva i zato se moraju građani izjasniti o tome’’, kazao je Milačić. Sa druge strane dekan Fakulteta za državne i evrpske studije, profesor Đorđije Blažić objašnjava da bi eventualni referendum mogao biti raspisan, ne sa pitanjem da li će Crna Gora postati članica Alijanse ili neće, jer je to isključiva nadležnost Skupštine, već sa pitanjem da li su građani za ratifikaciju međunarodnog ugovora o pristupanju u NATO. 

Duoptrija je postavila i pitanje ,,Da li je NATO jedini garant bezbjednosti’’. Vojni analitičar Aleksandar Radić objasnio je da u ovom trenutku nema alternativne ponude na tržištu bezbjednosti i da je Alijansa jedini siguran oslonac u godinama koje dolaze.

,,NATO je stvorio jedan mehanizam vrlo čvrstih pravila igre, gdje Član 5 kaže da svako treba da brani svakoga. I tu je, upravo za male zemlje jedan snažan oslonac u materijalnim i ljudskim resursima koje niko ne može da ima osim Saveza. I to Saveza predvođenim jedinom supersilom koja u ovom trenutku postoji na svijetu, a to su Sjedinjene Američke Države’’, kazao je Radić. S druge strane Marko Stojanović iz Pokreta za neutralnost, uz konstataciju da je terorizam najveća prijetnja po bezbjednost i mir u današnjem svijetu, tvrdi da NATO nije garant bezbjednosti.

,,Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, može svoj teritorijalni integritet i nezavisnost štititi upravo članstvom u toj organizaciji, kao i ostale zemlje članice EU, kao što su Irska, Kipar, Malta, Austrija i druge države koje svoju spoljnu politiku zasnivaju na članstvu u ovoj organizaciji, dok na vojnom planu samo tijesno sarađuju sa NATO-om, putem određenih sporazuma koje su potpisale, a učestvuju i u misijama koje su pod pokroviteljstvom UN-a, širom svijeta. Samim tim, Crne Gora kao buduća članica EU, mora uzeti u obzir da kao mala zemlja, u suštini nije bitna, ne može doprinijeti razvoju NATO-a, a samim tim može sačuvati sebe i svoj integritet bazirajući se na neutralnosti’’, kazao je Stojanović.

Gostujući u ,,Duoptriji’’, nekadašnji ministar i ambasador Miodrag Vlahović ističe da je NATO prepoznat kao savez razijenih i demokratskih zemalja i da biti u društvu takvih je nešto što doprinosi pozitivnoj međunarodnoj profilaciji Crne Gore.

,,Kada naš premijer sjedi za stolom pored predsjednika Amerike to je svako dobra slika ka međunarodnoj javnosti, a istovremeno i omogućava da i sa ostatkom svijeta, sa zemljama koje su naši tradicionalni prijatelji uključujući i, pod znacima navoda, najproblematičniju Rusku federaciju, ostanemo u dobrim odnosima. Jer, sve zemlje Sjevernoatlantskog saveza učestvuju u veoma jasnoj i direktnoj komunikaciji sa Moskvom, tako da nema razloga da to ne bude slučaj i sa nama“, kazao je Vlahović. Odgovarajući na isto pitanje ,,Da li NATO jača međunarodni profil Crne Gore“ član Asocijacije studenata Pokreta za neutralnost Crne Gore Aljoša Turović kazao je da ulazak u NATO našoj zemlji ne donosi jačanje međunarodnog profila, jer će članstvom u Sjevernoatlantski savez Crna Gora postati zavisna od jakih razvijenih zapadnih zemalja.

,,Samim tim se gube dogovori sa velikim brojem zemalja, a pred vratima smo, pretpostavka je, novog hladnog rata, nove blokovske podjele, pa bi se članstvom u NATO-u mi svrstali u jedan blok što znači da dolazimo u sukob sa drugim blokom. Takva situacija bi se žestoko loše odrazila i na crngorsku privredu, jer bi se samim tim izvoz u te zemlje smanjio, a primjer je uvođenje sankcija Rusiji kada je izvoz potpuno opao i naša ekonomije uništea zbog toga'', kazao je Turović.

Međutim, upravo govoreći o privredi u izdanju ,,Duoptrije" čija je tema bila ,,Da li članstvo u NATO-u utiče na rast direktinih stranih investicija'' poslanik Halil Duković je podsjetio da su zemlje članice NATO-a ekonomski najrazvijenije. On smatra da biti u takvom društvu, znači stvaranje boljih uslova za više investicija i za brži veći ekonomski rast. Duković je istako da je nesporna činjenica da članstvo u Alijansi sigruno utiče na rast direktnih stranih investicija.

,,To potvrđuju i ambasadori članica NATO-a, koji stalno iznose jasne pokazatalje da nema države članice Alijanse, koja nije makar duplirala strane investicije i smanjila kamatne stope, jer je smanjila rizik’’, objasnio je Duković. 

Uz podsjećanje da su ulazak Crne Gore u NATO i u Evropsku uniju, odmah poslije obnove nezavisnosti 2006. godine, označeni kao dva osnovna spoljnopolitička prioriteta naše zemlje, Predrag Sekulić iz DPS-a je rekao da je Crna Gora na tom putu imala punu podršku. Time se, kako je rekao, direktno i daje pozitivan odgovr na pitanje ,,Da li ulazak u NATO kvari odnose sa drugima?“. Tim pitanjem se bavila i jedna od emisija serijala ,,Duoptrija“.

,,I ono što raduje je da smo, za takvo opredjeljenje u posljednjih deset godina, dobili ne samo podršku od zemalja članica NATO-a, nego ono što je mnogo važnije, dobili smo i mnogo veću i ubjedljiviju podršku od građana Crne Gore. To je potvrđeno i na posljednjim parlamentarnim izborima, jer će sada u državnom parlamentu biti oko dvije trećine poslanika koji na ovaj ili na onaj način podržavaju članstvo Crne Gore u NATO“, kazao je Sekulić i ponovio da se u prethodnih deset godina nije čuo niti jedan argument koji bi išao u prilog tome da je članstvo Crne Gore u NATO-u usmjereno protiv bilo koga. Govoreći o istoj temi član Pokreta Alternativna Crna Gora Vesko Pejak kaže da je stav grupacije kojoj pripada da Crnoj Gori ne treba, kako je rekao, takvo zavještane istoriji kakvo sada naša zemlja pravi.

,,Nije dobro da Crna Gora učestvuje u bilo kakavim vojnim misijama, pogotovo ne u misijama koje služe za okupaciju manjih zemalja. Kada je počela intervencija NATO-a na Srbiju i Crnu Goru, ja sam imao 19 godina i sjećam se bespomoćnosti dok smo posmatrali kako avioni nadleću Crnu Goru. Taj osjećaj bespomoćnosti, a prošlo je 18 godina od tada, je na neki način ostao i sada. A, ostao je i taj neki osjećaj pomalo i mržnje prema nacijama koje su poslale te avione. Ja i dan danas, iako imam dosta liberna shvatanja, imam određeni otklon prema ljudima koji dolaze iz tih zemalja. E sada način na koji sam ja to posmatrao je način na koji sada jedan momak od 19 godina to posmatra u Avganistanu. Dakle on ima želju da uradi crnogorskim vojnicima koji su tamo, isto ono što sam ja želio tada da uradim njima“, konstatovao je Pejak. Upravo zbog takvih stavova ,,Duoptrija“ se bavila i odnosom vojnog i političkog u NATO-u.

,,NATO je danas više politička institucija a manje vojna, na svu sreću. I ono što bi trebalo da bude, u tom kontekstu,način razmišljanja građana Crne Gore. Da ne razmišljaju u pravcu velikih geopolitičkih igara već o zaštiti interesa građana Crne Gore. Jer, igrati ulogu nekih velikih igrača i misliti da, kao zemlja od 650 hiljada stanovnika možemo da djelujemo van sistema kolektivne bezbjednosti, po meni je prilično neozbiljno“, kazao je Dritan Abazović iz Građanslog Pokreta URA ističući da je za Crnu Goru mnogo značajnija politička komponenta NATO-a. Sa druge strane član Pokreta Alternativna Crna Gora Marko Tiodorović je ustvrdio da je bezbjednosna situacija u Evropi na vrlo lošem nivou i da je to dokaz loše politike NATO-a.

Sve epizode ,,Duoptrije”, možete pogledati ovdje: